Lokacija:
Franjevačka 1
Koprivnica 48000
Tel:  048/642-160

Sveti Rok (16. kolovoza)

 Prema najstarijem Rokovu životopisu, koji je vrijedan povjerenja, roditelji su ga od Boga izmolili učinivši zavjet. Dulje su vremena bili bez poroda, a tako su željeli djecu. Molili su i zavjetovali se i Bog im je dao sina, koji će postati slavan svetac. Rokov je kršćanski odgoj bio dubok, ušao je u njegovo srce, zahvatio ga i on se nije zadovoljavao površnošću, polovičnošću, već je velikodušno i nesebično darovao i žrtvovao sve. Na svome hodočašću u Rim Sveti Rok se zaustavio u Acquapendente gdje se dao na dvorenje okuženih bolesnika u bolnici, a učinio je s Božjom pomoću i nekoliko čudesnih ozdravljenja. U Piacenzi se Rok sam razbolio od kuge. Građani su ga zbog toga prognali iz svog grada i on se osjetio osamljen kao Krist na križu, ali nije očajavao. Sklonio se u jednu šumu i ondje hranio biljem, uzdajući se u Božju providnost. Neki životopisci spominju da mu je tada svaki dan dolazio jedan pas noseći mu komad kruha. Prizor su ovjekovječili toliki slikari. U crkvi sv. Antuna u Koprivnici u bočnoj kapeli Presvetog Spasitelja nalazi se kip spomenutog sveca.

USUSRET BLAGDANU VELIKE GOSPE - srijeda, 15. kolovoza 2018.

Dragi naši hodočasnici u Marijina svetišta! Velika Gospa, 15. kolovoza, dan je svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo.
Vjerovanje u Marijino uznesenje na nebo prisutno je u narodu od prvih kršćanskih vremena, a Katolička crkva dogmom ga je proglasila sredinom prošlog stoljeća. Blagdan se slavi u velikom broju država svijeta a u Hrvatskoj je taj dan državni blagdan.
Vjerojatno bi malo vjernika hodočasnika moglo točno definirati sadržaj ovog najvećeg blagdana Blažene Djevice Marije. Ljudi vjernici, hodočasnici, jednostavno znaju da je to Velika Gospa, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i Velika Meša.

Opširnije...

UZNESENJE BD MARIJE NA NEBO

Dana 15. kolovoza Crkva katolička po svem svijetu slavi ponajveću marijansku svetkovinu Veliku Gospu ili Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo. Središnji je sadržaj svetkovine, da je Marija, kao prvi i jedini čovjek poslije Krista s njim u nebeskoj slavi "dušom i tijelom". To znači izraz "uznesena na nebo".
Riječ "uznesenje" koliko god navješćuje nutarnji sadržaj onoga što Crkva slavi na Veliku Gospu, toliko mnogog vjernika stavlja u nedoumicu: što to znači?U čemu je srž, nauk Crkve i sadržaj blagdana?

Opširnije...

Hvala ti, bako

IMG_3042.JPG Ljeto je. Vrući su dani. Vrućine kao da žele reći čovjeku budi i u ovim vrućim danima lijep i zrači božanskom ljepotom. Obuci lijepe haljine. Neka onima pored tebe bude ugodno.
I dok u crkvi promatram naše bake, obučene u predivne "svetešnje" haljine, bijele bluze, prekrasnih rukava, poželim zaviriti u ormar jedne bake, da mi pokaže svoje haljine za svetu misu. I ne čekam dugo. Pozove me jedna naša baka Marija. I stvarno, to što sam poželjela, sada moje oči gledaju. Uredno pospremljen ormar, a haljina i bluza svakojakih. I pita me draga baka Marija: „Hoćeš li jednu? I ova bluza ti paše uz nju“. Moje lice je zasjalo od radosti. Uzimam njezinu haljinu i obećanjem da će me vidjeti u njoj.

Tu sam u tami tvoje prošlosti i u nesigurnosti tvoje budućnosti!

U tamu tvoje prošlosti, i u nesigurnost tvoje budućnosti, u blagoslov tvoga pomaganja, i u jad tvoje nemoći polažem svoje obećanje: TU SAM.

U igru tvojih osjećaja i u ozbiljnost tvojih misli, u bogatstvo tvoje šutnjei u siromaštvo tvoga govora polažem svoje obećanje: TU SAM.

U mnoštvo tvojih zadataka i u prazninu tvoje zaposlenosti, u svu silu tvojih sposobnosti i u granice tvoje nadarenosti polažem svoje obećanje: TU SAM.

U uspjeh tvojih razgovora i u dosadu tvojih molitava, u radost tvoga uspjeha i u bol tvoga zatajenja polažem svoje obećanje: TU SAM.

U uskoću tvoje svakodnevice i u prostranstva tvojih snova, u nepouzdanost tvoga razuma i u snagu tvoga srca polažem svoje obećanje: TU SAM.

Phil Bosmans

Sveta Terezija Benedikta od Križa ( Edith Stein) (1891. - 1942.) blagdan 9. kolovoza

"U samostan se ne dolazi da bi se pobjeglo od svijeta, nego da svijet nosimo Bogu." Sv. Terezija Benedikta od Križa - Edith Stein
Edith Stein (redovničko ime: Terezija Benedikta od Križa) rođena je u ortodoksnoj židovskoj obitelji. Već je u trinaestoj godini izgubila vjeru i postala ateist.
Godine 1913. prešla je na sveučilište u Göttingen kako bi slušala predavanja Edmunda Husserla, začetnika fenomenologije. Husserl je također bio Židov, ali obraćenik na Protestantizam,
U kolovozu 1916. položila je doktorski ispit iz filozofije - iste je godine postaje Husserlova asistentica. U međuvremenu Prvi svjetski rat uzima stotine tisuća žrtava. Među žrtvama je bio i njezin prijatelj Adolf Reinach, koji ju je i upoznao s Husserlom. Edith je otputovala do njegove udovice. To je bio njen prvi susret s križem.
"Bio je to moj prvi susret s križem i snagom Boga koju on udjeljuje onima koji ga primaju i nose. Prvi put sam ugledala Crkvu otkupljenih kršćana u njezinoj pobjedi nad poraznom smrću. Bio je to početak pada moje nevjere, židovstvo je izblijedjelo, a kršćanstvo zasjalo: Krist u otajstvu križa."
1921. godine jedne večeri, kad je bila sama, uzela je iz prijateljičine biblioteke "Život Svete Terezije Avilske". "Počela sam čitati, bila sam odmah očarana i nisam prestala dok nisam došla do kraja. Kad sam zatvorila knjigu, rekla sam sama sebi: 'To je istina.'" Sutradan je kupila Katolički katekizam i Rimski misal. Na Novu godinu 1922. primila je sveto krštenje i uzela ime Tereza - Hedviga, te je otišla u Bratislavu da priopći majci svoj prijelaz na katoličku vjeru.
Kleknula je pred nju i rekla jednostavno: "Majko, ja sam katolkinja." Učinak tih riječi bio je potresan. Edithin prijelaz na katoličku vjeru značio je za gospođu Stein duhovno otuđenje koje je neminovno imalo nastupiti između nje i njene kćeri.
Ipak, nije došlo do potpunog prekida između Edith i njezine majke. Godine 1933. ušla je u karmelićanski samostan u Kölnu i uzela ime sestra Terezija Benedikta od Križa. Bila je profesorica na Pedagoškom institutu u Münsteru. Pisala je knjige o katoličkoj filozofiji.
Pet godina kasnije bježi pred nacistima u Nizozemsku, odakle je 1942. godine deportirana u nacistički koncentracijski logor Auschwitz gdje je ubijena iste godine.
Papa Ivan Pavao II. proglasio je Edith Stein blaženom 1. svibnja 1987., svetom 11. listopada 1998. godine, a 1. listopada 1999. suzaštitnicom Europe, zajedno sa sv. Brigitom i sv. Katarinom Sienskom.

 

Sveta Marta

Sveta Marta je rodom iz Betanije nedaleko od Jeruzalema i živjela je u bogatoj obitelji. Ona i njen i brat Lazar su veoma trpjeli zbog grešnog života njihove sestre Marije. Molili su mnogo za njeno obraćenje. Svoju brigu i bol očitovali su novom kućnom prijatelju Isusu iz Nazareta, očekivanom Mesiji, koji je redovito bio njihov gost te su postigli od Gospodina milost obraćenja Marije Magdalene. Isus ju je kasnije odveo svojoj Majci u Nazaret te je ona dovela Mariju Magdalenu među Isusove učenike.
Svetu Martu evanđelist Luka spominje u kontekstu Isusovih posjeta u njihovoj kući kako je često bila jako zauzeta posluživanjem dok je sestra Marija slušala Isusovo naučavanje. Nadalje, nakon smrti brata Lazara ispovjedila je svoju vjeru u uskrsnuće tijela, u Isusa kao Mesiju, Sina Božjega, koji je došao spasiti svijet.
Nakon Isusova Uzašašća i Duhova neprijatelji su u Jeruzalemu započeli progon kršćana. Tako su na početku progona svjedoke Isusovih čudesnih ozdravljenja Lazara, Martu, Mariju Magdalenu, Kristova učenika Maksimina, pa Kalidona i Marcelu, prognali do Sredozemnog mora i ukrcali ih u derutni brod, misleći kako će se utopiti. Božjim čudom u kratkom vremenu brod je stigao na jug današnje Francuske. U novom kraju gosti su se lako sporazumjeli na grčkom jeziku. Cijeli taj obalni kraj upoznali su s Radosnom viješću. Sveta Marta je krenula u mjesto Tarasque. Mještani su joj postavili uvjet – ako svlada strašnu neman – tada će prihvatiti Radosnu vijest. Sveta Marta je uz Božju pomoć svladala neman – đavla te im je uspješno propovijedala.

MOLITVA NA ČAST SVETOJ MARTI

(može kao devetnica - dobro je da se moli kod upaljene blagoslovljene svijeće.)

O hvale dostojna Sveta Marto!
Utječem se Tebi i ufam se u tvoju pomoć u mojim kušnjama.
Kao zahvalnost obećavam Ti širiti ovu molitvu.
Ponizno Te molim, tješi me u mojim brigama i teškoćama.
Po velikoj radosti koja Ti je ispunila srce kada si u svome domu u Betaniji pružila utočište Spasitelju svijeta, molim Te posreduj za mene i moju obitelj, da sačuvamo Boga u svojim srcima, te zavrijedimo dobivati lijeka u našim potrebama, a napose u sadašnjoj nevolji koja me muči.
(Svojim riječima kaži svoju nevolju i potrebu Svetoj Marti).
Molim Te pomoćnice u svim potrebama, pomozi nam nadići teškoće, kao što si pobijedila đavla.
Zatim izmoli: Oče naš, Zdravo Marijo i Slava Ocu.
I zazovi tri puta: Sveta Marto, moli za nas!

Postoji običaj da se u velikoj potrebi moli devet utoraka u čast svetoj Marti.

 

3. nacionalni susret HRVATSKIH KATOLIČKIH OBITELJI Split - Solin 15. - 16. rujna 2018.

Poziv domaćina, splitskog nadbiskupa dr. Marina Barišića

Draga braćo i sestre u Kristu! Drage obitelji!
Splitsko-makarska nadbiskupija domaćin je Trećeg nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji, koji će se održati 15. i 16. rujna 2018. godine u Splitu i Solinu, pod geslom: "Obitelj - izvor života i radosti." Kao biskup domaćin želim vas pozvati da se u obiteljskom, župnom i biskupijskom zajedništvu radosno pridružite ovom slavlju vjere i događaju kojim se želimo približiti Bogu - jedinom istinskom izvoru očinstva i majčinstva.
Obitelj je svojevrsna škola bogatije čovječnosti. A da bi ona uzmogla postići puninu svojega života i poslanja, potrebna je dobrohotna razmjena misli, susreti u vjeri, zajednička slavlja, međusobno ohrabrivanje i dublje upoznavanje kojim se pletu mreže vjere, nade i ljubavi povezane u zaglavnom kamenu - Isusu Kristu. (Usp. Gaudium et spes, br. 52)
Drage obitelji, naš nacionalni susret blagoslov je za sve nas: za svakog pojedinca i za obitelj, za Crkvu i za cijeli hrvatski narod. Dok vas pozivam, već unaprijed vam izražavam dobrodošlicu u "najlipši grad na svitu" i grad sv. Dujma - Split, kao i na Gospin Otok u Solinu gdje je kolijevka naše nacionalne svijesti i krsni zdenac rođenja u Kristovoj Crkvi! Rado vas očekujemo!

Vaš brat i nadbiskup Marin Barišić

GOSPIN OTOK

U gradu Solinu, antičkoj Saloni, tok rijeke Jadro tijekom po¬vijesti napravio je više malenih otočića od kojih je najveći današnji Gospin otok. Na njemu je kraljica Jelena (Helena) u X. stoljeću dala sagraditi dvije crkve: sv. Marije i sv. Stjepana, gdje su bili pokopani razni hrvatski velikaši, među njima i sama kraljica Jelena. Današnja crkva Gospe od Otoka sagrađena je u XIX. stoljeću na temeljima te iste crkve sv. Marije, te se zato Gospin otok smatra najstarijim marijanskim svetištem u Hrvata. Hodočasnici iz cijele Hrvatske i svijeta dolaze hodočastiti na Gospin otok. Tako su svetište posjetili o. Ante Gabrić, Majka Terezija, a sveti otac Ivan Pavao II. prilikom svoga posjeta, 4. io. 1998. poslao je poruku - čuvajte blago vjere koje vam je povijest povjerila!

SUSRET OBITELJI

Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji predstavlja vrhunac Drugoga ciklusa obiteljskog pastorala Crkve u Hrvatskoj (2016.—2018.) posvećen temi "Očinstvo i majčinstvo - dva lica roditeljskog poslanja". Teme očinstva i majčinstva su bile produbljivane u biskupijama i župama. Susret je prilika da se hrvatske obitelji iz Domovine, Bosne i Hercegovine, i dijaspore, okupe oko euharistijskog stola i uzajamno ohrabre za svjedočenje vrijednosti i promicanje kulture života.