^Vrati se na vrh

foto1 foto2 foto3 foto4 foto5

Savršen postaje onaj koji mnogo radi, a ne onaj tko puno zna. (sv. Franjo Saleški)

ŽUPNI URED SV. ANTUNA PADOVANSKOG Franjevačka 1, KOPRIVNICA; Tel. 048/642-160; e-mail: fra-kc@ofm.hr; UREDOVANJE: Svaki radni dan od 8-9 i 17-18: KRŠTENJE: Prijava u uredovno vrijeme. Pouka petkom u 17:00; VJENČANJE: Obvezatan je tečaj priprave za brak. Prijava u župnom uredu mjesec dana prije vjenčanja. BOLESNICI: Bolesnicima na vrijeme omogućite posjet svećenika. Bolesnike redovito pohađamo o Božiću i Uskrsu. SPROVOD: Nakon dogovora s Komunalcem vrijeme sprovoda prijavite u župnom uredu. KLANJANJE: Svake srijede poslije večernje svete mise u našoj crkvi je pobožnost euharistijskog klanjanja. Izdaje i odgovara: Župni ured Sv. Antuna Padovanskog

ofm.hr/koprivnica/

listic   ŽUPNI LISTIĆ


    Br. 34

BROJAČ POSJETA

Danas 1

Sveukupno 958595

Dobro došli na našu web stranicu

2. kolovoza: Blažena Djevica Marija Anđeoska – Gospa od Anđela

U kapeli Blažene Djevice Marije od Anđela koju nazivamo i PORCIJUNKULA sv. je Franjo u poniznosti započeo, hrabro nastavio i sretno završio svoj duhovni hod. Franjo je tu kapelicu sam popravio svojim rukama i tu, slušajući Evanđelje, jasno shvatio poziv kojim ga Gospodin zove.
Ovdje nije bilo odlučujuće viđenje Krista, nego Božja riječ, posredovana po Crkvi i Kristovom zastupniku. To je Evanđelje "bez komentara", kojemu se Franjo približio i iz njega pio kao iz izvora do kraja života. Tu je pred Franju stavljen sav njegov život u jedan trenutak, u stil života koji očarava najprije njega, a poslije i mnoge druge: EVANĐELJE. ….
Evanđelje je postalo njegov kruh svagdanji, djelo i istina. Njegov je život našao smisao, riječ, poruku i oblik. Ono što će se od sada događati u njegovu životu bit će nastojanje i ostvarivanje života kao živog Evanđelja.
Kapelica je vjerojatno sagrađena oko godine 1000., a u Franjino vrijeme je bila napuštena i u jako lošem stanju. Kada se broj braće počeo povećavati, Franjo je zamolio benediktince da mu poklone tu kapelicu. I dandanas, svake godine sjećamo se toga događaja. Naime, braća iz Porcijunkule, predvođenae gvardijanom, odlaze benediktincima noseći im košaru punu riba, a nakon kratke molitve i homilije, benediktinci franjevcima poklanjaju ulje, kao što se dogodilo u Franjino vrijeme i na što nas podsjećaju Franjini životopisci.
Porcijunkula s vremenom postaje crkva-majka cijeloga Reda. Oko nje se skupljaju braća. Iz nje Franjo šalje braću kao misionare mira po cijelom svijetu. U toj kapelici 1211. godine Franjo daje Klari franjevački habit. U Porcijunkuli Franjo 1216. godine od Isusa dobiva tzv. porcijunkulski oprost.
Porcijunkula je bila najdraže Franjino mjesto i znao je uvijek braći ponavljati: "Pazite sinovi, da ne biste ovo mjesto nikada napustili. Budete li na jedna vrata istjerani, povratite se na druga, jer je ovo mjesto uistinu sveto i prebivalište Božje. ( … ) Tko bude ovdje molio pobožnim srcem, primit će što god bude tražio."
Siromašna i jednostavna unutrašnjost kapelice sjeća nas na skromne i radosne početke reda Manje braće. U neposrednoj blizini nalazi se i kapelica Preminuća, mjesto gdje je na goloj zemlji 3. listopada 1226. godine umro brat Franjo. Jedan pisac će reći da su te noći kada je umirao Franjo, mjesec i zvijezde po prvi puta vidjeli jednog čovjeka koji je umirao – sretan!
S desne strane bazilike nalazi se Kapela Ruža i mjesto gdje je obitavao Franjo, kao i ružičnjak u kojem rastu ruže bez trnja.
U ovoj kapelici svoj novi život u Kristu, posvetivši se Gospodinu, započela je i Klara. Tu je nastao i Drugi franjevački red – klarise!
U PORCIJUNKULI MILOST POTPUNOGA OPROSTA
Jedne noći 1216. godine, dok je Franjo bio uronjen u molitvu i meditaciju u Porcijunkuli kod Asiza, iznenada je crkvicu obasjala jaka svjetlost, a Franjo je nad oltarom ugledao Krista, njemu s desne njegovu presvetu Majku, a okruživalo ih je mnoštvo anđela. Franjo se licem do zemlje poklonio svome Gospodinu bez riječi.
Upitali su ga što želi za spas duša. Franjo je spremno odgovorio: "Presveti Oče, iako sam bijedan grešnik, molim te da svima onima koji se pokaju i ispovjede pa dođu posjetiti ovu crkvu, udijeliš potpuno oproštenje grijeha."
"To što tražiš brate Franjo, velika je stvar." reče mu Gospodin, "ali si ti dostojan i većih stvari, pa ćeš ih dobiti. Prihvaćam, tvoju molitvu, ali uz uvjet da zatražiš u moje ime taj oprost od moga Namjesnika na zemlji." I Franjo je odmah otišao papi Honoriju III., koji se tih dana nalazio u Peruđi i sa oduševljen mu ispričao viđenje koje je imao. Papa ga je pažljivo saslušao i poslije nekih nedoumica dao je svoj pristanak. Zatim je rekao: "Na koliko godina želiš ovaj oprost?" Franjo je žustro odgovorio: "Sveti Oče, ne tražim godine, nego duše." "Kako to, ne želiš nikakav dokument?" A Franjo će: "Sveti Oče, meni je dosta vaša riječ! Ako je ovaj oprost Božje djelo, On će se pobrinuti da svoje djelo očituje. Meni ne treba nikakav dokument; taj papir neka bude Presveta Djevica Marija, Isusu bilježnik, a anđeli svjedoci."
I nekoliko dana kasnije zajedno s biskupima Umbrije, kazao je kroz suze narodu okupljenom u Porcijunkuli: "Braćo moja, želim vas sve povesti u raj!"

Pomozite svojoj djeci da zavole misu

Kao prvo, djeca trebaju biti prožeta osjećajem poštovanja prema misi prije nego što ih dovedemo u crkvu. To je nešto što se ne postiže prijetnjom prije ulaska u crkvu, nego usađivanjem takvog stava tijekom zajedničke molitve kao i cjelokupnim kućnim ozračjem. Djeca koja shvaćaju da je pohađanje mise uzvišeni trenutak u životu njihove obitelji, bez obzira na to što još uvijek mogu zadavati muke roditeljima, postupno će početi shvaćati potrebu pristojnog ponašanja u crkvi.

Opširnije...

Sveti Joakim i Ana, roditelji Blažene Djevice Marije

Sv. Joakim i Ana ne spominju se u Svetom pismu, ali ih zato susrećemo u apokrifnom spisu iz 2. st. pod naslovom Protoevanđelje sv. Jakova.
Prema tom apokrifnom spisu, Joakim i Ana nisu mogli imati djece pa su molili Boga da im udijeli taj dar. Joakim je kao bogat čovjek svoje prihode dijelio na dva dijela. Jedan dio je davao narodu, a drugi dio je prikazivao Gospodinu kao žrtvu. Joakim se tijekom 40 dana povukao u pustinju da posti i moli ne bi li mu se Gospodin smilovao i dao potomka. Isto je kod kuće činila i njegova žena Ana.

Opširnije...

Dan župnog zajedništva

 

Sv. Kristofor i miva - misijska vozila

- Sv. Kristofor bio je jedan od najpopularnijih svetaca u srednjem vijeku. Njemu u čast gra¬dili su, kako na Istoku tako i na Zapadu, brojne crkve i samostane. Njegovi kipovi rese mnoga sakralna zdanja. O njegovom životu ne zna se mnogo. Postoji jedna legenda koja govori da je Kristofor bio mladi div koji je želio služiti najmoćnijem gospodaru.

Opširnije...

Akcija "bicikli za afriku"

Uloga bicikla u razvoju Afrike
Da bi misionari lakše djelovali u svojem poslanju, potrebna su im prijevozna sredstva, jer većinom djeluju u krajevima koji su vrlo prostrani. Osim toga u mnogim mjestima gdje se nalaze naši misionari prometnice su vrlo loše, a oni često idu i u dijelove kamo rijetko tko ide.

Opširnije...

SEDAM MISLI CRKVENIH OTACA O BRAKU I ODGOJU DJECE

1. Istinsko je bogatstvo i velika sreća kada muž i žena žive u slozi, sjedinjeni jedno s drugim kao jedno tijelo… Takvi supružnici, makar živjeli u siromaštvu i bili sasvim skromni, mogu biti sretniji od svih, jer se naslađuju istinskom srećom i uvijek žive spokojno. One koji žive u takvoj supružničkoj zajednici ništa ne može previše ražalostiti, niti narušiti njihovu tihu sreću. (Sveti Ivan Zlatousti)

2. Supružništvo i slaboga čini dvostruko jačim. Zajedničke brige supružnika olakšavaju im žalost, zajedničke radosti ushićuju oboje. Jednodušnim supružnicima je i bogatstvo ugodnije, a u neimaštini im je jednodušje ugodnije od bogatstva. Njima supružnički okovi služe kao izvor savršene mudrosti i želja, kao pečat toliko potrebne privrženosti. (Sveti Grgur Nazijanski)

3. Blažen je onaj koji boguugodno odgaja djecu. (Sveti Efrem Sirac)

4. Nebriga o djeci najveći je od svih grijeha i on dovodi do krajnjeg bezbožništva. Dobar odgoj ne sastoji se u dopuštanju porocima da se razviju, kako bi se onda trudili ukloniti ih. Potrebno je učiniti sve kako bi naša narav postala nepristupačnom za poroke. Nećemo se brinuti oko bogatstva koje bi ostavili djeci; poučavat ćemo ih vrlinama i tražiti za njih blagoslov Božji, jer upravo je to najveće, neizrecivo blago i nepropadljivo bogatstvo koje svakim danom donosi sve više darova. (Sveti Ivan Zlatousti)

5. Dok se duša još može oblikovati, dok je meka i nježna toliko da, poput voska, lako prihvaća ono što se u nju utisne, potrebno je neodložno i od samoga početka poticati ju na dobro. Kad se javi razum i razbor počne djelovati, već će biti položeni osnovni temelji i prenijeti primjeri pobožnosti. Tada će razum nalagati samo ono što je korisno, a navika će olakšati uspjeh. (Sveti Bazilije Veliki)

6. Rađanje nikoga neće učiniti ocem; to može jedino dobra pouka; nošenje u utrobi ne čini majkom, već dobar odgoj. Ako djeca koju si porodio dobiju od tebe potrebne pouke i tvojim trudom budu odgajana u vrlinama, onda će to biti temelj i početak tvoga spasenja. Tako ćeš, osim nagrade za vlastita dobra djela, dobiti i veliku nagradu za njihov odgoj o pouku. (Sveti Ivan Zlatousti)

7. Ako se dobre pouke utiskuju u dušu dok je još nježna, nitko ih neće moći izbrisati kada postanu kao otisci tvrdi, upravo kao vosak. (Sveti Ivan Zlatousti) 

Igre na bašći - dan župnog zajedništva župe sv. Antuna

U subotu, 4. 7. 2015. župljani župe sv. Antun Padovanski u Koprivnici družili su se na Bašći uz igre bez granica i roštilj. “Dan župnog zajedništva”, koji se organizira treću godinu za redom, prilika je za obiteljsku zabavu i bolje upoznavanje župljana.

Opširnije...

SUSRET ZAJEDNICE „VJERA I SVJETLO“-„Antunovi ljiljani“ na druženju u prirodi u Presečnom i izletištu Lužec

Svanulo je nedjeljno jutro puno kišnih oblaka, ali to nije spriječilo „Antunove ljiljane“ da krenu put Novog Marofa, odnosno mjesta Presečno gdje smo zajedno s mještanima toga mjesta na otvorenom proslavili blagdan sv. Petra i Pavla. Našim članovima pridružio se i provincijski koordinator Zvonko Vnučec s još nekoliko članova zajednice ViS iz Zagreba i Vinkovaca.

 

PETAR I PAVAO (nastavak iz prošlog broja)

Drugo mjesto Pavlova susreta s Petrom bila je Antiohija. Taj susret opisuje sam Pavao u Poslanici Galaćanima ovako: "A kad je Kefa došao u Antiohiju, ja sam mu se u lice suprotstavio, jer je zavrijedio osudu. On je, naime, prije nego su došli neki iz Jakovljeve okoline, jeo s poganima, ali kad ovi dođoše, on se zbog straha od obrezanih poče povlačiti i kloniti. Njemu su se u pretvaranju priključili i ostali Židovi, tako da je njihovim pretvaranjem bio zaveden i Barnaba. Ali kad sam vidio da ne idu pravo prema istini Evanđelja, Kefi pred svima rekoh. "Ako ti koji si Židov živiš poganski, a ne židovski, kako možeš siliti pogane da žive židovski?"" (Gal 2,11-14). Ne pobija li taj susret onaj u Jeruzalemu? - Ne pobija, jer je tu riječ ne o nauku već o ponašanju. Papa u svom privatnom životu i ponašanju nije nepogrješiv, a još manje bez grijeha. On se priznaje grješnikom te ispovijeda svoje grijehe kao i ostali. On je nepogrješiv - ili još bolje - nezabludiv kad kao učitelj vjere naučava vjerske i ćudoredne istine. Zbog toga se tekst u poslanici Galaćanima krivo uzima da bi se oborio Petrov primat i nepogrješivost. Petar i Pavao opet su našli zajednički jezik i držanje. To su mogli naći jer im je bilo stalo više do općeg nego do osobnog dobra, jer su za Crkvu bili spremni sve žrtvovati. Hrabro su se izdigli iznad one u Crkvi ne baš tako rijetke niske uskogrudnosti i sebičnosti koja fanatički traži samo svoje pravo, svoje interese, svoje probitke. A da bi se opravdala, poziva se na svoje povijesne zasluge. U Crkvi svi treba da služimo ne pozivajući se ni na kakve svoje zasluge. Treće je mjesto Petrova i Pavlova susreta bio Rim. Ondje su za Neronova progonstva poginula oba apostola. Svoje su propovijedanje zapečatili krvlju, Petar razapet naglavce u Vatikanu, a Pavlu je na Ostijskoj cesti bila odrubljena glava. Sve tamo do g. 130. imamo zajamčenu tradiciju o štovanju grobova apostolskih prvaka. Nad njihovim se grobovima dižu veličanstvene bazilike koje svaki rimski hodočasnik s poštovanjem obiđe. No po cijelome katoličkome svijetu dižu se brojne crkve i katedrale u čast svetih apostolskih prvaka. 

Nova enciklika pape Franje ‘Laudato si”

Enciklika je dobila svoje ime sukladno zazivu svetoga Franje: Hvaljen budi, Gospodine moj (Laudato si’, mi’ Signore) koji u Pjesmi stvorova podsjeća na to da je Zemlja naš zajednički dom, i da je isto tako poput sestre s kojom dijelimo postojanje, i poput majke je koja nas prima u svoje naručje. Mi sami smo zemlja (usp. Post 2,7).  Samo naše tijelo sastavljeno je od zemaljskih elemenata, čiji zrak nam daje dah i čija voda nas oživljuje i obnavlja.  Sada se, ova zemlja, zlostavljana i opljačkana žali i jauci joj se pridružuju jaucima svih napuštenih u svijetu. Papa Franjo nas poziva da ih osluhnemo, pozvavši svakoga pojedinačno i sve zajedno - pojedince, obitelji, lokalne zajednice, narode, kao i međunarodnu zajednicu - na ekološko obraćenje, prema riječima svetog Ivana Pavla II., što znači promijeniti smjer, uz pretpostavku ljepote i odgovornosti u zauzetosti za naš zajednički dom.
Sadržaj enciklike:
Prvo poglavlje: Što se događa našem zajedničkom domu
Drugo poglavlje: Evanđelje stvaranja
Treće poglavlje: Ljudski korijeni ekološke krize
Četvrto poglavlje: Ekologija cjelovitosti
Peto poglavlje: Smjernice za pristup i djelovanje
Šesto poglavlje: Ekološki odgoj i duhovnost

ofm.hr/koprivnica/

In order to view this object you need Flash Player 9+ support!

Get Adobe Flash player

ISPOVJEDNI KUTAK

Panorama naše crkve i samostana


PopUp MP3 Player (New Window)

Copyright 2015  Župa sv. Antuna Padovanskog - Koprivnica