Lokacija:
Franjevačka 1
Koprivnica 48000
Tel:  048/642-160

Rane (stigme) svetog Franje Asiškog

|

Sveti Franjo Asiški (1182-1226) je od početka svoga obraćenja (1204) gajio pobožnost i štovanje prema Kristu raspetom. Dvadeset godina nakon svoga obraćenja Franjo je na brdu Alverni posljednji put propostio svoj četrdeset-dnevni post od Velike Gospe do blagdana svetog Mihaela Arkanđela. Dok se o blagdanu Svetog križa udubio u razmatranje, Krist Gospodin mu je na čudesan način utisnuo u tijelo znakove svoje muke, tj. svoje rane - stigme. Benedikt XI. dopustio je Franjevačkom redu da 17. rujna slavi blagdan Rana (stigma) svetog Franje.
Što su stigme?
Sama riječ stigma grčkog je podrijetla, a znači biljeg, ožiljak, rana; pod tim se nazivom misli na pet Isusovih rana. Stigme su ožiljci za koje se misli da su na vrhunaravan način utisnuti nekim osobama velike duhovnosti, a izgledom podsjećaju na pet rana što ih je Isus zadobio kod razapinjanja na križ; na rukama, nogama i boku.
U stigme se ne ubrajaju rane koje je Isus zadobio od bičevanja, stavljanja trnove krune na glavu ili možda od padanja pod križem. Pod stigmama se, dakle, podrazumijevaju rane koje dolaze direktno od uboda ili probijanjem udova. Isusu su u njegovoj muci bile probijene noge, ruke i bok, i to čavlima i kopljem; kod stigmatiziranih ljudi to je bilo na vrhunaravan način.
Kao izraz osobne ljubavi prema Kristu i njegovu križu, stigmatizaciju treba religiozno uvažavati i pristupati joj s vjerničkim poštovanjem. Ona ne smije biti povezana nekom težnjom za dobitkom niti se smije iskorištavati kao senzacija. Od prve stigmatizacije, koju su kod Franje Asiškog 1224. godine posvjedočili vjerodostojni svjedoci pa do danas, u povijesti Crkve poznato je nekoliko stotina slučajeva. Zadnji čovjek sa stigmama bio je kapucin otac Pio iz Pietrelcine (1887-1968), kojega je papa Ivan Pavao II. 2. svibnja 1999. godine proglasio blaženim a 16. lipnja 2002. svetim. U svakom slučaju stigme su kod mistika, tj. osoba velike duhovnosti, jedna spontana pojava što proizlazi iz dubokog proživljavanja Kristove muke, a ne da bi ih oni namjerno izazivali ili samima sebi zadavali.

Žalosna Gospa Marijanski spomendan 7 žalosti BDM spomendan 15. rujna

|

Pobožnost prema Gospinim žalostima ima svoj biblijski temelj u proroštvu starca Šimuna Mariji: »A tebi će samoj mač probosti dušu« (Lk 2,35). Te riječi s kontekstom naviještaju Kristovu muku. A budući da nitko nije s Isusom tako usko povezan kao njegova Majka, nikoga kao nju neće pogoditi tako da će Isus biti »znak kojemu će se protiviti« (Lk 2,34), nikoga kao nju neće potresti njegova muka.
O Marijinim žalostima počeli su u srednjem vijeku naročito pobožno razmišljati redovnici serviti.

Opširnije...

Mala Gospa u hrvatskom narodu

|

15. kolovoza kršćanski svijet slavi Blagdan Uznesenja blažene Djevice Marije na nebo (Velika Gospa), a tri tjedna kasnije 8. rujna slavi Blagdan rođenja blažene Djevice Marije ili poznatiji kao Mala Gospa.
Blagdan Male Gospe slavi se od 7. stoljeća na kršćanskom istoku, iako svoje korijene ima i ranije od perioda kada je sagrađena crkva na mjestu gdje se vjerovalo da je stajala Marijina rodna kuća.
Iako ne postoji evanđeoski izvještaj o Marijinu rođenju, zbog njene posebnosti u ljudskom rodu kao one koja je od Boga izabrana da nosi, porodi, odgoji, otprati na križ i u grob Sina Božjega zadržan je spomen o njenom rođenju i njenim roditeljima – Joakimu i Ani. Zapamćeno je da su dugo bili bez djece i da je Marija od Boga izmoljeno dijete. O tome postoje vjerodostojni ne evanđeoski spisi ranog vremena.

Opširnije...

VJERONAUK U ŠKOLI

|

Najezdom bezbožne komunističke diktature katolički vjeronauk je po završetku II. svjetskoga rata izbačen iz hrvatskih javnih škola premda je od početka školstva na našim prostorima poučavanje o Bogu i vjeri bilo sastavni dio školskoga sadržaja. Opredjeljenjem za demokratski model brige za opće dobro, građani Republike Hrvatske su na prvim slobodnim izborima 1990. godine izabrali život slobodnih ljudi koji prihvaćaju svoje dužnosti i ostvaruju svoja prava. Jedno od tih prava, pravo na slobodu vjeroispovijesti te na javno iskazivanje vlastitoga mišljenja i vjerskog opredjeljenja, omogućeno je građanima Republike Hrvatske uklapanjem konfesionalnog modela vjeronauka u javne škole koji je ponovno uveden školske godine 1991/92. kao izborni predmet.

Opširnije...

Blaženi Miroslav Bulešić svećenik - mučenik (1920. - 1947.) spomendan 24. kolovoz

|

Rođen je 13. svibnja 1920. u Čabrunićima u Istri. Osnovnu školu polazio je u Juršićima, a potom se školovao u sjemeništima u Gorici i Kopru. Studirao je od 1939. do 1943. u Rimu na sveučilištu Gregoriana, a za njegovo školovanje zauzeo se blaženi Alojzije Stepinac. Za svećenika je zaređen 11. III. 1943. u župnoj crkvi u Svetvinčentu. Bio je upravitelj župe u Baderni do 1945. To su bila teška ratna vremena kada su Istrom harale tri vojske-partizanska, fašistička i njemačka.

Opširnije...

Može li misa biti “modernija”?

|

PITANJE: Vjernik sam i redovito idem na misu nedjeljom. Sam s misom »nemam problema«, no vama postavljam pitanje: Nije li došlo vrijeme da Katolička Crkva promijeni nešto u misi? Ne bi li se moglo nešto »reformirati« u nedjeljnim misama?

Opširnije...

Sveti Rok

|

16. kolovoza slavi se sveti Rok (1295–1327), hodočasnik, dobrotvor, zaštitnik od kuge i kolere.
Rok je rođen u južnoj Francuskoj. Prije nego je navršio 20 godina ostao je bez roditelja. Prodao je sva svoja dobra, a novac podijelio siromasima te se kao siromašan hodočasnik uputio prema Rimu. Rokov je kršćanski odgoj bio dubok, nije se zadovoljavao površnošću, već je velikodušno i nesebično darovao i žrtvovao sve.
Na svome hodočašću u Rim, Rok se posvetio dvorenju okuženih bolesnika u bolnici, a učinio je s Božjom pomoću i nekoliko čudesnih ozdravljenja.

Opširnije...

Fra Bonaventura Duda

|

Svestrani intelektualac i cijenjeni teolog, fra Bonaventura Duda (1924.-2017.), preminuo je u četvrtak 3. kolovoza u 94. godini života, 76. redovništva i 68. svećeništva.
Posljednji pozdrav fra Dudi, članu Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, ispred zagrebačke nadbiskupije uputio je na Mirogoju pred više stotina okupljenih građana i pripadnika Crkve, pomoćni biskup zagrebački, monsinjor Ivan Šaško.

Opširnije...

Preobraženje Gospodinovo - Božje lice

|

6. kolovoza Crkva slavi blagdan Preobraženja Gospodinova, koji na poseban način svjedoči istinu o Kristu kao Božjem Sinu, onom koji nam je po trenucima svoga preobraženja na brdu Taboru otkrio djelić nebeske slave, i za koju se nadamo da ćemo je i mi jednom uživati.

Opširnije...

Porcijunkulski oprost

|

 Porcijunkulski oprost je izmolio sv. Franjo 1216. od pape Honorija III. Danas je taj oprost proširen na sve crkve Franjevačkog reda. Porcijunkula je jedno od najvažnijih mjesta Franjevačkog reda i bez upoznavanja njene važnosti ne bi mogli upoznati ni svetog Franju, a ni Franjevački red. Porcijunkula je Crkva nadomak Asiza u talijanskoj pokrajini Umbriji. Porcijunkula se smatra kolijevkom Reda već od samih njegovih početaka. Samo ime Porcijunkula dolazi iz latinskog jezika gdje riječ portiuncula znači komadić. Franjini životopisci opisuju Porcijunkulu kao mjesto koje je sv. Franjo posebno volio i tu se sastajao sa svojom braćom. Tu se nalazila crkvica sv. Marije Anđeoske u kojoj je Franjo slušao evanđelje o poslanju apostola i taj govor ga je potaknuo da još više nasljeduje život Krista i apostola. Vlasnici toga posjeda su bili benediktinci, koji su kapelicu 1210. ustupili Franji i njegovoj braći. Danas se na tome mjestu nalazi velebna bazilika sv. Marije Anđeoske unutar koje se nalazi i mala crkvica iz Franjina doba. Bazilika je građena po nalogu pape Pija V. od 1569-1679. Pio X. Uzdiže tu bazilika na čast papinske bazilike nazivajući je "Majka i Glava svih crkava Franjevačkog reda." Velika važnost Porcijunkule je u tzv. Porcijunkulskom ili Asiškom oprostu. Svakim teškim grijehom zaslužujemo vječnu i vremenitu kaznu. Oprost od vječne kazne dobivamo u ispovijedi, a vremenitu kazno okajavamo na zemlji (molitva, dobra djela) ili u čistilištu. Sveti Franjo je izmolio porcijunkulski oprost 1216. godine od pape Honorija III. Danas je taj oprost proširen na sve crkve Franjevačkog reda. Na dan sv. Marije Anđeoske ili Porcijunkule (2. kolovoza) može se dobiti potpuni oprost od vremenitih kazni ako pohodimo koju od franjevačkih crkava, izmolimo "Vjerovanje", "Oče naš", ispovjedimo se, pričestimo i molimo na nakanu Svetog Oca još jedan Oče naš.

Blaženi Augustin Kažotić, dominikanac, biskup u Zagrebu i Luceri (1260. - 1323.)

|

3. kolovoza slavi se spomendan bl. Augustina Kažotića. Za nas Hrvate ima svoju poruku kako treba ustrajno braniti istinu, pa makar i sam stradao. Rodio se u Trogiru, oko g. 1260., po narodnosti Hrvat, a mu se majka zvala Radoslava. Čuvši Božji glas, stupio u red svetoga Dominika.

Suvremenici ga predstavljaju ga kao vrsna propovjednika i učenjaka s naglašenom erudicijom, dobrotom, izvanrednim smislom za suosjećanje sa siromasima i obespravljenima i drugim ljudskim vrlinama. Blaženi papa Benedikt XI., također dominikanac imenovao ga je g. 1303. zagrebačkim biskupom.

Opširnije...