Lokacija:
Franjevačka 1
Koprivnica 48000
Tel:  048/642-160

Jedna općina ukinula rad nedjeljom

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Načelnik Ivankova, Marko Miličević, objavio je 31. kolovoza odluku prema kojoj se na području te slavonske općine, koja broji oko 8 400 stanovnika, ukida rad nedjeljom i blagdanima u trgovinama i pekarnicama. “Samo zajedništvom i suradnjom te življenjem stavova koje zagovaramo moguće je napraviti pozitivne pomake u društvu. To podrazumijeva težak put, no želimo li osigurati dostojanstven život svakom čovjeku, moramo početi živjeti vlastito dostojanstvo, a ono sadrži i to da poštujući dostojanstvo ostalih izaberemo biti solidarni – da ne idemo u trgovinu nedjeljom i blagdanom već kupnju namirnica i stvari koje nam trebaju ostavimo za subotu ili za ponedjeljak u trgovinama i pekarama na području naše Općine“, zaključio je svoje priopćenje načelnik Miličević. Bravo!

SPOMENDAN BLAŽENE DJEVICE MARIJE ŽALOSNE - 15. rujna

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Marijino majčinstvo dolazi do izražaja u “času Žene”, podno križa. Isus ondje predaje svoju Majku ljubljenom učeniku. I ovaj je uze “k sebi” (Iv 19,27), u svoju intimnost. Isti izričaj imamo u 1, 11: “K svojima dođe i njegovi ga ne primiše.” “Njegovi” ga ne primiše, a učenik ljubavi prima Mariju. Žena uvodi Boga u intimnost čovjeka. Razapeto majčinstvo podno križa sve je u daru, u ljubavi kojom se rađa novo stvorenje, “ne od krvi, ni od volje tjelesne, ni od volje muževlje, nego od Boga.” (Iv 1,13) “Što je od tijela rođeno, tijelo je; i što je od Duha rođeno, duh je.” (Iv 3,6) Djevica iz Nazareta po Duhu Svetom zače Sina Božjega i postade Bogorodica. Tako se događa i duhovno rođenje svakog čovjeka – uz Duha Svetoga prisutna je i Marija koja postaje Majka krštenih. I majke i posvećene djevice imaju svoj uzor u Mariji Djevici i Majci. Ona je uzor i tip svake žene i otkriva istinsko dostojanstvo istinske ženskosti. Kardinal Stefan Wyszynski, u svome dnevniku zatočenja (1953-1956) piše: “Ponavljam: svaki put kad žena uđe u tvoju sobu, uvijek ustani, iako si veoma zaposlen… Žene te moraju podsjetiti na Službenicu Gospodnju, na čije ime sva Crkva ustaje na noge, uz koju su žene prisno povezane“.

BLAGDAN BDM KRALJICE

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Taj je blagdan ustanovio papa Pio XII. 1955. godine, i odredio ga za 31. svibnja, ali je poslije liturgijskom reformom premješten na 22. kolovoza, nekoliko dana nakon svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, kako bi se Gospino kraljevsko dostojanstvo približilo njezinu veličanju na nebu. To je kraljevsko dostojanstvo usko povezano s Marijinom poniznošću. Marija je Kraljica jer veliča Gospodina, odnosno Boga smatra velikim, a ne sebe. Marija želi da Bog bude velik u svijetu, u njezinu životu, da bude nazočan među svima nama. Samo ako je Bog velik, i čovjek je velik. Marija je Kraljica svemira jer je najponiznija od svih stvorenja. Izabrala je posljednje mjesto, ono blizu Sina koji, iako je Bog, učinio se poslušnim sve do smrti na križu. Marijina je poniznost ono što Bog cijeni više od bilo čega drugoga u njoj. Iz te poniznosti rođen je Isus, Sin Božji. Put poniznosti nije put odricanja nego hrabrosti. Marija je Kraljica jer zahvaljujući Sinu vlada nad zlom pa ju možemo i zvati Kraljica mira.

 

BLAGDAN UZVIŠENJA SVETOG KRIŽA - 14. rujna

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Povijesna je pozadina ovog blagdana osvajanje relikvije Svetoga Križa iz ruku nevjernika caru Herakliju. Prema jednoj predaji, Sveti je Križ pronašla na Kalvariji carica Jelena. Ta za kršćane najsvetija relikvija u jednom je ratu istočnorimskoga cara s Perzijancima pala u njihove ruke. Car Heraklije (610.-641.) na čudesan je način pobijedio perzijskoga kralja, a kao prvu pogodbu za mir postavio zahtjev da kršćanima bude vraćen sveti Isusov križ. Uvjet je bio ispunjen i sam je car na svojim ramenima prenio dragocjenu relikviju u Jeruzalem. Pri tom se zbilo čudo. Car je na putu prema Kalvariji bio zaustavljen od jedne više sile. Nije nikako mogao proći kroz vrata što su vodila na Golgotu. Na savjet jeruzalemskoga biskupa Zaharije odložio je sjajno carsko odijelo i onda ponizno u pokorničkoj odjeći prenio sveto breme na mjesto gdje je ono poslužilo kao sredstvo našega spasenja, kao oltar na kojem je bila prinesena Spasiteljeva krvna žrtva.

SVETI BERNARD - opat i crkveni naučitelj

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Sveti Bernard rodio se oko godine 1090. u Francuskoj. U travnju 1112. s još tridesetoricom mladića koje bijaše pridobio – među njima bijahu i njegova četiri brata – stupio je u reformirani samostan Cîteaux. Latinski se taj samostan zove Cistercium, a otud i ime redovnika: cisterciti. Taj samostan bijaše kolijevka cistercitskog reda, a Bernard će ostati njegov najveći sin.

 

 

Opširnije...

BLAGDAN SVETOG MARKA KRIŽEVČANINA – MUČENIKA

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Kraljevski grad Križevci rodno je mjesto sv. Marka Križevčanina. Studirao je u Grazu i Rimu u Papinskome zavodu “Germanicum et Hungaricum“. Nakon završenih studija ređen je za svećenika, vratio se u domovinu i neko vrijeme radio u svojoj Zagrebačkoj biskupiji. Uskoro mu je kardinal Pazmany povjerio službu ravnatelja sjemeništa u Trnavi (Slovačka). Gradska uprava pozvala je o. Stjepana Pongracza i o. Melkiora Grodzieckog, isusovce, da bi se brinuli za katolike u tom gradu i da bi ih duhovno vodili i hrabrili. To je razbjesnilo kalvine, pa su optužili katolike, da su namjerno izazvali požar u srpnju 1619. g. Zatvorili su ih i nagovarali da se odreknu vjernosti Petrovu nasljedniku. Kad su sva trojica konačno to odbila, vojnici su ih mučili i konačno im odrubili glave 7. rujna 1619. godine. Danas su njihovi grobovi u uršulinskoj crkvi u Trnavi. Spomenuti kardinal Pazmany poveo je kanonsku istragu o mučeništvu svjedoka vjere, skupio potrebnu dokumentaciju i zatražio od pape Urbana VIII. da ih proglasi svecima. No, postupak se oduljio. Tek će papa sv. Pio X. svu trojicu mučenika proglasiti blaženima 15. siječnja 1905. godine. Svetima ih je proglasio papa Ivan Pavao II. 2. rujna 1995. u Košicama u tijeku svojega pastoralnog pohoda Slovačkoj. U životu sv. Marka lako se može zapaziti da je bio uzorno odgojen, sposoban i marljiv. Kao svećenik Marko je djelovao u raznim državama i narodima (Italija, Mađarska, Slovačka), a radio je kao među svojima. Nije ljude dijelio po nacijama, pa ni po vjerskom uvjerenju. Postoje, naime, tolika svjedočanstva da je s kalvinistima bio u dobrim odnosima. U kalvinima nije gledao neprijatelje, nego braću u Kristu, s kojima treba zajednički živjeti u Kristovoj ljubavi. Ljubav i dijalog poruke su sv. Marka, kojega Crkva slavi 7. rujna kao priznatog mučenika. Imenovan je nebeskim zaštitnikom Varaždinske biskupije.

Sveti Rok (16. kolovoza)

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

 Prema najstarijem Rokovu životopisu, koji je vrijedan povjerenja, roditelji su ga od Boga izmolili učinivši zavjet. Dulje su vremena bili bez poroda, a tako su željeli djecu. Molili su i zavjetovali se i Bog im je dao sina, koji će postati slavan svetac. Rokov je kršćanski odgoj bio dubok, ušao je u njegovo srce, zahvatio ga i on se nije zadovoljavao površnošću, polovičnošću, već je velikodušno i nesebično darovao i žrtvovao sve. Na svome hodočašću u Rim Sveti Rok se zaustavio u Acquapendente gdje se dao na dvorenje okuženih bolesnika u bolnici, a učinio je s Božjom pomoću i nekoliko čudesnih ozdravljenja. U Piacenzi se Rok sam razbolio od kuge. Građani su ga zbog toga prognali iz svog grada i on se osjetio osamljen kao Krist na križu, ali nije očajavao. Sklonio se u jednu šumu i ondje hranio biljem, uzdajući se u Božju providnost. Neki životopisci spominju da mu je tada svaki dan dolazio jedan pas noseći mu komad kruha. Prizor su ovjekovječili toliki slikari. U crkvi sv. Antuna u Koprivnici u bočnoj kapeli Presvetog Spasitelja nalazi se kip spomenutog sveca.

DNEVNA MOLITVA SVETOJ MONIKI

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Sveta Moniko, uzorna majko Velikog Augustina, ti si ustrajno usmjeravala svoga zabludjelog sina: ne teškim prijetnjama, nego molitvenim vapajima u nebo. Posreduj za sve majke našega vremena, tako da znaju kako privući svoju djecu Bogu. Nauči ih kako da ostanu bliske sa svojom djecom, čak i sa sinovima i kćerima koji su se odmetnuli i nažalost zabludjeli. Draga sv. Moniko, koja si iskusila nevolje i kao supruga i kao majka, mnoge su žalosti probole tvoje srce tijekom tvoga života. Ipak, nisi očajavala ili izgubila vjeru. S povjerenjem, upornošću i dubokom vjerom svakodnevno si molila za obraćenje svoga voljenog muža Patricija i ljubljenog sina Augustina. Izmoli mi tu istu snagu, strpljenje i povjerenje u Gospodina. Zagovaraj me, draga sv. Moniko, da Bog usliša moju molbu za (ovdje spomeni svoju nakanu) i dadne mi milost da prihvatim Njegovu volju u svemu, po Isusu Kristu, Gospodinu našem, u jedinstvu Duha Svetoga, jedan Bog u vijeke vjekova. Amen.

USUSRET BLAGDANU VELIKE GOSPE - srijeda, 15. kolovoza 2018.

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Dragi naši hodočasnici u Marijina svetišta! Velika Gospa, 15. kolovoza, dan je svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo.
Vjerovanje u Marijino uznesenje na nebo prisutno je u narodu od prvih kršćanskih vremena, a Katolička crkva dogmom ga je proglasila sredinom prošlog stoljeća. Blagdan se slavi u velikom broju država svijeta a u Hrvatskoj je taj dan državni blagdan.
Vjerojatno bi malo vjernika hodočasnika moglo točno definirati sadržaj ovog najvećeg blagdana Blažene Djevice Marije. Ljudi vjernici, hodočasnici, jednostavno znaju da je to Velika Gospa, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i Velika Meša.

Opširnije...

SVETA MONIKA - 27. kolovoza

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

27. kolovoza Crkva slavi spomendan svete Monike, majke sv. Augustina, strpljive i ponizne žene koja je dugo u samoći i molitvi patila zato što joj sin živi odbacujući Boga i prezirući njegove zakone, ali isto tako žene koja je bila nagrađena za svoju ustrajnu i predanu molitvu tako što je doživjela da joj taj isti sin svom dubinom bića zavoli Boga i priveže se uza njegove zapovijedi, jasno shvaćajući prazninu filozofije i učenosti kojoj ne treba Bog, a za koje se dugo vremena uvjeravao kako ih istinski ljubi. Sveta Monika je zaštitnica majki, udovica i obitelji, pa ju molimo da bdije nad svima nama, a posebno nad onima koji Boga ne trebaju, nego smisao života uzalud traže u ispraznostima i “mudrostima ovoga svijeta” – ondje gdje ga neće naći…

Opširnije...

UZNESENJE BD MARIJE NA NEBO

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Dana 15. kolovoza Crkva katolička po svem svijetu slavi ponajveću marijansku svetkovinu Veliku Gospu ili Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo. Središnji je sadržaj svetkovine, da je Marija, kao prvi i jedini čovjek poslije Krista s njim u nebeskoj slavi "dušom i tijelom". To znači izraz "uznesena na nebo".
Riječ "uznesenje" koliko god navješćuje nutarnji sadržaj onoga što Crkva slavi na Veliku Gospu, toliko mnogog vjernika stavlja u nedoumicu: što to znači?U čemu je srž, nauk Crkve i sadržaj blagdana?

Opširnije...