Lokacija:
Franjevačka 1
Koprivnica 48000
Tel:  048/642-160

DOGAĐANJA U ŽUPI

SVETI FRANJO ASIŠKI

Hitova: 772
Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Rođen je 1182. godine. Bio je sin Pietra Bernardonea, trgovca u Asizu (Umbrija), i majke, francuske plemkinje imenom Pika Bourlemont. Potaknut noćnim viđenjem o odreknuću od zemaljskog bogatstva, povlači se u prirodu i samoću, a druži se sa siromasima, te odjeven u vreću poslužuje gubavce. Nakon viđenja u crkvici svetog Damjana u Asizu, u kojem mu Krist s križa kaže: »Franjo, idi i obnovi moju Crkvu«, počinje popravljati tu ruševnu crkvu. Sugrađani su ga ispočetka smatrali čudakom, pa i luđakom, ali njegovo propovijedanje o apsolutnom evanđeoskom siromaštvu u doba oštro naglašenih klasno-ekonomskih razlika u feudalnom društvu nalazi pristalice među narodom i siromašnim slojevima građanstva. Broj Franjine pokorničke braće s vremenom je sve više rastao te se pokret svetog siromaštva širi velikom brzinom. Papa Inocent III. poziva Franju pred sebe i nakon što dobiva garancije da će pokret poštivati sva svjetovna prava Crkve i besprizivno se podlagati papinu autoritetu odobravana njegovo djelovanje, odnosno potvrđuje 1209. osnivanje novog - franjevačkog reda, čiji službeni naziv glasi Ordo fratrum minorum (Red manje braće). Godine 1212. Franjo Asiški i Klara Skifi osnivaju i žensku granu reda - klarise. Radi svoje žarke ljubavi prema Isusu često bi noći proveo klanjajući se ničice pred Svetohraništem. Ostao je doživotno đakon, jer se smatrao nedostojnim da primi svećenički red. Posjedovao je serafsku ljubav prema Isusu pa je nakon smrti – 4. 10. 1226. bio uskoro upisan u popis Svetih u svom rodnom gradu 3. 10. 1228. godine. Pokopan je u bazilici svetog Franje u Asizu. Crkva mu slavi spomendan 4. listopada. Franjevci ili Red Manje braće (Ordo fratrum minorum,) osnovao je Franjo Asiški 1209. godine. U Redu su kroz čitavu povijest bile vrlo snažne rasprave o ispravnom obdržavanju siromaštva, pa je tako 1517. i došlo na podjele na konventualce (koji su bili za ublažavanje pravila o siromaštvu) i opservante (koji su zadržali zahtjev za strožim siromaštvom). U 19. stoljeću od opservanata su se odvojili kapucini (zbog još strožeg zahtjeva za neposjedovanjem materijalnih dobara). Pored njih nastao je i Treći red (trećoreci), čiji članovi mogu biti i žene i muškarci, mogu posjedovati imovinu, stupati u brak i uopće živjeti svjetovnim životom. Danas se taj red zove Franjevački svjetovni red.